Na temelju članka 10. Zakona o političkim strankama ( Narodne novine 79/93, 111/96, 164/98 te 36/2001. ) Osnivačka Skupština Alijanse za pravnu državu donijela je dana 20. rujna 2003. godine slijedeći:
S T A T U T
TEMELJNE ODREDBE
Članak 1.
Ovaj Statut sadrži odredbe o nazivu i sjedištu, znaku, predstavljanju i zastupanju, ciljevima i načinu djelovanja članstvu, oblicima organiziranja, upravnim tijelima, načinu njihovog izbora i opoziva, trajanju mandata te načinu odlučivanja, sredstvima za rad, prestanku djelovanja Stranke te postupku u slučaju njenog prestanka.
NAZIV I SJEDIŠTE
Članak 2.
Puni naziv Stranke glasi: ALIJANSA ZA PRAVNU DRŽAVU ( u daljnjem tekstu Stranka ).
Skraćeni naziv Stranke je: ALIJANSA.
Sjedište Stranke je u Zagrebu.
PEČAT I ZNAK
Članak 3.
Pečat Stranke je eliptičnog oblika, dimenzija 20x50 mm, teksta:
ALIJANSA ZA PRAVNU DRŽAVU.
Znak se sastoji od naziva ALIJANSA ZA PRAVNU DRŽAVU koji je okružen elipsom. Unutar same elipse na vrhu u sredini nalazi se kocka.
PREDSTAVLJANJE I ZASTUPANJE STRANKE
Članak 4.
Stranku zastupa i predstavlja Predsjednik stranke, a u slučaju njegove spriječenosti Stranku zastupa potpredsjednik kojeg zato ovlasti Predsjednik ili Predsjedništvo Stranke.
Iznimno, Predsjednik može ovlastiti i druge članove Predsjedništva za predstavljanje i zastupanje Stranke uz odgovarajuću punomoć.
CILJEVI I NAČIN DJELOVANJA
Članak 5.
Stranka je samostalna u svojim aktivnostima i djeluje prema Programskim načelima, Statutu i drugim odlukama stranačkih tijela.
Temeljni ciljevi:
- uspostavljanje socijalno-pravne države kao osnovne pretpostavke gospodarskog i društvenog napretka,
- građansko društvo bez privilegija vlasti,
- decentralizacija i racionalizacija države u skladu sa kriterijima teritorijalnog preustroja zemalja EU-a,
- uspostava demokracije neposrednim biranjem zastupnika, a ne stranaka,
- pravilniji raspored poreznih opterećenja koji će poticati gospodarski razvoj i poduzetništvo,
- privatizaciju državne imovine učiniti transparentnom, a utržak od privatizacije upotrijebiti za investicije,
- mirovinski sustav ustrojiti na korist zaposlenika i umirovljenika,
- ulagati u znanost i obrazovanje kao bitne pretpostavke napretka.
Članak 6.
Stranka djeluje preko svojih ustrojstvenih oblika.
Rad Stranke je javan. Iznimno, javnost se može odlukom relevantnog tijela Stranke isključiti sa pojedinih zasjedanja.
Stranka je pravna osoba, registrirana pri Ministarstvu pravosuđa, uprave i lokalne samouprave, ima svoj žiro- račun te devizni račun, a u pravnom prometu s trećim osobama za preuzete obaveze odgovara svim svojim sredstvima, odnosno, cjelokupnom imovinom.
SLUŽBENA TAJNA
Članak 7.
Službenom tajnom smatraju se isprave, osobni podaci o članstvu i dokumentacija o njihovom političkom djelovanju.
Službenom tajnom smatraju se dokumenti i podaci o financijskom i materijalnom stanju Stranke, osim onih dokumenata koje Stranka dostavlja nadležnim državnim tijelima.
Isprave, podaci i dokumentacija o drugim osobama ili institucijama s kojim surađuje Stranka, a nalaze se u trajnom ili privremenom posjedu Stranke jesu poslovna tajna , osim ako Predsjedništvo nije dalo prethodno odobrenje za objavu.
NAČELO STATUTARNOSTI AKATA
Članak 8.
Akti Stranke moraju biti doneseni u skladu sa Statutom. Akti nižih ustrojstvenih oblika i upravnih tijela moraju biti u skladu sa aktima viših upravnih tijela.
NAČIN I POSTUPCI IMENOVANJA I IZBOR
Članak 9.
Izbor članova tijela i dužnosnika Stranke obavlja se u pravilu tajnim glasovanjem između više kandidata. Posebnom odlukom Predsjedništva može se odrediti i javni način glasovanja.
U postupku izbora dužnosnika u kojem se bira više dužnosnika ili članova upravnih tijela izabrani su oni kandidati koji su dobili najviše glasova.
U slučajevima opoziva prije isteka mandata članovi se razrješuju tajnim glasovanjem.
PRAVOVALJANOST RADA I ODLUČIVANJA
Članak 10.
Upravna tijela pravovaljano odlučuju ako je nazočno više od polovine ukupnog broja članova, osim u slučajevima za koje ovim Statutom nije drugačije određeno.
Upravna tijela donose odluke natpolovičnom većinom nazočnih članova, osim ako Statutom nije drugačije određeno.
ČLANSTVO
Članak 11.
Članom Stranke može postati svaki punoljetni, poslovno sposoban državljanin Republike Hrvatske.
Član mora prihvatiti Statut i Program, te potpisati pristupnicu.
Članstvo može biti redovito i počasno.
Odluku o članstvu donosi Izvršni odbor podružnice. Tako dugo dok izvršni odbor podružnice nisu formirani, odluku o prijemu u članstvo Stranke donosi Predsjedništvo stranke.
Članak 12.
Redoviti član ne može biti član druge stranke. Redoviti članovi su organizirani po teritorijalnoj načelu, prema mjestu prebivališta ili boravišta, odnosno u najbližem ustrojstvenom obliku.
Redovitim članom može postati hrvatski državljanin koji ispunjava slijedeće uvijete:
- da ima navršenih 18. godina života i da je poslovno sposoban,
- da prihvaća Program,
- da ispuni pristupnicu i vlastoručno je potpiše, te
- da izvršni odbor podružnice ili Predsjedništvo Stranke donese odluku o prijemu u članstvo.
Članak 13.
Počasnim članom može postati svaki poslovno sposoban državljanin RH, a koji je iznimno zaslužan za promicanje Programa stranke, a na temelju donesene Odluke Predsjedništva.
Počasni članovi imaju pravo sudjelovati u radu tijela Stranke, ali bez prava odlučivanja.
Članak 14.
Prava redovitog člana jesu:
- sudjelovanje u radu,
- birati i biti biran u tijela Stranke,
- biti izvještavan o radu,
- podnijeti ostavku na dužnosti na koju je izabran,
- istupiti.
Dužnosti redovitog člana jesu:
- djelovati i ponašati se u skladu sa Statutom i Programom Stranke, kao i ostalim općim i drugim aktima te odlukama nadležnog tijela,
- štiti interese i ugled Stranke,
- redovito plaćati članarinu.
Članak 15.
Članstvo u stranci prestaje:
- istupanjem iz članstva,
- brisanjem iz evidencije članstva
- isključenjem iz članstva.
Istupanje iz članstva vrši se uz pisanu izjavu, nakon čega se članu izdaje potvrda o istupanju iz članstva.
Brisanje iz evidencije provodi se ako član nije platio članarinu šest mjeseci nakon što je upozoren. Nakon brisanja iz evidencije član se može ponovno učlaniti nakon što se uklone razlozi brisanja iz evidencije.
Isključenje iz članstva provodi Sud časti ako član ne poštuje Statut, Programska načela i druge akte Stranke i time nanosi štetu interesima ili ugledu Stranke, te u javnosti iznosi stavove koji su u suprotnosti sa stavovima Stranke. Odluku o isključenju donosi Sud časti.
Protiv odluke o isključenju dozvoljen je prigovor o kojem odlučuje Predsjedništvo stranke. U slučaju da se vodi stegovni postupak protiv člana Predsjedništva stranke, konačnu odluku o prigovoru donosi Konvencija stranke.
OBLICI ORGANIZIRANJA
Članak 16.
Alijansa za pravnu državu je teritorijalno organizirana stranka. Teritorijalnu organizaciju Stranke čini ustrojstvo na državnoj razini, razini županija i grada Zagreba, na razini gradova te na razini općina.
Temeljni ustrojstveni oblici jesu ogranci, podružnice i županijske organizacije..
USTROJSTVO NA DRŽAVNOJ RAZINI
Članak 17.
Stranka kao politička organizacija na državnoj razini obuhvaća cjelokupno članstvo i sve organizacijske oblike. Tijela Stranke jesu:
- Konvencija,
- Glavni odbor,
- Predsjednik,
- Predsjedništvo,
- Nadzorni odbor,
- Sud časti.
KONVENCIJA
Članak 18.
Konvencija je najviše tijelo Stranke.
Konvenciju stranke čine svi redovni članovi dok njihov ukupni broj ne premaši brojku od 500 članova.
Nakon što ukupni broj članova premaši brojku od 500 članova, Konvenciju Stranke čine: Predsjednik, Potpredsjednici, članovi Predsjedništva, članovi Glavnog odbora, članovi Nadzornog odbora, članovi Suda časti, predsjednici podružnica, županijskih organizacija te regionalnih saveza, zastupnici Stranke u Saboru i izaslanici (delegati) podružnica, županijskih organizacija te regionalnih saveza. Odluku o načinu izbora izaslanika podružnica, županijskih organizacija te regionalnih saveza donosi Glavni odbor na prijedlog Predsjedništva. Način rada i donošenja odluka na Konvenciji uređuje se poslovnikom o radu Konvencije.
Konvencija može pravovaljano raditi samo ako je nazočno više od polovice od ukupnog broja članova, a odluke donosi natpolovičnom većinom glasova nazočnih članova.
U slučaju da Konvencija nema kvorum sazvat će se nova Konvencija s istim dnevnim redom, koja može pravovaljano odlučivati ako je prisutno 25% članova.
Redovna konvencija se održava u pravilu jednom u dvije godine, a odluku o sazivanju Konvencije donosi Glavni odbor na prijedlog Predsjedništva. Tako dugo dok nije formiran Glavni odbor, odluku o sazivanju Redovite konvencije donosi Predsjedništvo stranke. Odluka sadrži pravila o načinu izbora delegata, broju članova, prijedlogu dnevnog reda, a objavljuje se najmanje mjesec dana prije održavanja Konvencije.
Izvanredna konvencija se može sazvati u svako doba ako to zatraži Predsjedništvo, Glavni odbor ili 25% redovnih članova stranke. Konvenciju saziva Predsjedništvo, a ako Predsjedništvo ne sazove Konvenciju u roku od jednog mjeseca od dana podnošenja zahtjeva za njeno sazivanje, Glavni odbor ili 25% redovnih članova će imenovati komisiju od 3 člana iz vlastitih redova koji će sazvati Konvenciju. Izvanredna konvencija se saziva najmanje 15 dana prije dana održavanja.
GLAVNI ODBOR
Članak 19.
Glavni odbor čine predsjednici županijskih organizacija i po jedan član svake županijske organizacije ukoliko je dotična konstituirana, pet članova koje imenuje Predsjedništvo Stranke, članovi Predsjedništva Stranke, Predsjednici regionalnih saveza, Predsjednik Nadzornog odbora, Predsjednik suda časti te zastupnici Stranke u Hrvatskom Saboru.
Mandat izabranih članova u Glavnom odboru je dvije godine.
Predsjednik Stranke je po položaju Predsjednik Glavnog odbora, te vodi i saziva sjednice.
Glavni odbor Stranke provodi odluke Konvencije, donosi prijedloge dokumenata za konvenciju, utvrđuje prijedlog za izmjenu Programa i Statuta, na prijedlog Predsjedništva donosi izborni program, na prijedlog Predsjedništva utvrđuje kriterije za izbor kandidata za sva tijela, bira i razrješuje zamjenika predsjednika Glavnog odbora, prihvaća izvješće o radu Predsjedništva, donosi Poslovnik o svom radu, obavlja i druge poslove.
Sjednice Glavnog odbora održavaju se najmanje četiri puta godišnje. Saziva ih predsjednik Glavnog odbor, a u slučaju njegove odsutnosti ili spriječenosti zamjenik predsjednika Glavnog odbora.
Glavni odbor pravovaljano odlučuje ako sjednici prisustvuje natpolovična većina članova, a odluke se donose natpolovičnom većinom prisutnih.
Glavni odbor odlučuje u pravilu javno.
PREDSJEDNIK STRANKE
Članak 20.
Predsjednik upravlja i odlučuje o poslovima Stranke u dogovoru sa potpredsjednicima i predsjedništvom.
Predsjednik zastupa i predstavlja stranku.
Predsjednika bira Konvencija.
Mandat Predsjednika traje dvije godine.
Predsjednik ima ove dužnosti: brine se o izvršavanju odluka Konvencije, provodi politiku Stranke iznosi političke stavove, rukovodi Predsjedništvom Stranke, osigurava suradnju svih tijela Stranke, saziva Konvenciju te druge poslove u skladu sa ovim Statutom.
PREDSJEDNIŠTVO
Članak 21.
Predsjedništvo je izvršno-političko tijelo Stranke. Sastoji se od 5 članova koje bira Konvencija, a to su predsjednik, četiri potpredsjednika.
Predsjedništvo upravlja strankom između dvije sjednice Glavnog odbora, raspravlja o potrebi izmjena Programa, Statuta te utvrđuje nacrt njihovih izmjena, donosi odluke o prijemu novih članova Stranke na područjima gdje nisu formirane podružnice, donosi strategiju političkog djelovanja, nadzire imovinu i materijalna sredstva, predlaže pet članova Glavnog odbora, donosi poslovnik o radu te obavlja druge poslove u skladu sa Statutom, te donosi odluku o promjeni adrese sjedišta Stranke.
Sjednice se održavaju jednom mjesečno, saziva ih Predsjednik Stranke, a u slučaju njegove spriječenosti jedan od potpredsjednika.
PODPREDSJEDNICI STRANKE
Članak 22.
Predsjedništvo stranke odlučit će o dodjeli pojedinih resora potpredsjednicima Stranke, kao što su:
- Resor za gospodarstvo i pravosuđe
- Resor za vanjsku i unutarnju politiku
- Resor za znanost, kulturu i sport
- Resor za ostale segmente državnog ustrojstva
Predsjedništvo može odlučiti i o drugačijoj raspodjeli resora od gore navedene.
NADZORNI ODBOR
Članak 23.
Nadzorni odbor nadzire poslovanje svih organizacija i tijela Stranke, ocjenjuje statutarnost akata i odluka, zakonitost djelovanja, financijsko i materijalno poslovanje te druge poslove predviđene Statutom ili odlukama Konvencije. Podnosi Konvenciji izvješće o svom radu.
Ima 3 člana i bira ih Konvencija. Predsjednika Nadzornog odbora biraju između sebe članovi odbora. Mandat članova Nadzornog odbora traje dvije godine i može se ponoviti. Konstituirajuću sjednicu Nadzornog odbora saziva Predsjednik Stranke i vodi je do izbora predsjednika Nadzornog odbora.
TAJNIK
Članak 24.
Tajnika Stranke imenuje Predsjedništvo Stranke. Tajnik Stranke odgovoran je za administrativne poslove Stranke uključivši i vođenje popisa članova Stranke. Tajnik Stranke prisustvuje sjednicama svih tijela Stranke, ali nema pravo glasa, ukoliko nije član dotičnog tijela Stranke.
SUD ČASTI
Članak 25.
Sud časti ima 3 člana, uključujući i njegova predsjednika, koje bira Konvencija. Na konstituirajućoj sjednici Suda časti, koju saziva Predsjednik stranke, članovi biraju predsjednika Suda časti.
Sud časti obvezan je izraditi kodeks ponašanja i predložiti ga Predsjedništvu stranke na usvajanje. Sud časti nadzire provedbu usvojenog kodeksa ponašanja, upozorava na nedolično ponašanje, netoleranciju, omalovažavanje, klevete, uvrede i slično. U takvim slučajevima predlaže Predsjedništvu stranke mjere za njihovo sprečavanje i uklanjanje.
Stegovne mjere koje Sud časti može izreći su:
- opomena
- oduzimanje dužnosti
- isključenje iz Stranke
Protiv odluke Suda časti dozvoljen je prigovor. O prigovoru konačnu odluku donosi Predsjedništvo stranke, a ako se vodi stegovni postupak protiv člana ili članova Predsjedništva stranke, konačnu odluku donosi Konvencija stranke.
Ovlaštenja, način postupanja, pretpostavke za izricanje stegovnih mjera, pravne posljedice te poslovnički red na sjednicama Suda časti uređuje se pravilnikom o radu Suda časti. Pravilnik o radu Suda časti usvaja Predsjedništvo stranke na prijedlog Suda časti. Pokretanje stegovnih postupaka nije moguće prije donošenja Kodeksa ponašanja i Poslovnika o radu Suda časti.
USTROJSTVENI OBLICI STRANKE
Članak 26.
Ogranak je temeljni ustrojstveni oblik koji se osniva u naselju i općini. Za osnivanje ogranka potrebno je najmanje 5 članova.
Podružnicu se osnivaju na nivou grada.
Odluku o osnivanju podružnice i županijske organizacije donosi Predsjedništvo stranke.
Članak 27.
Podružnice imaju ova tijela: skupštinu, predsjednika podružnice, izvršni odbor te nadzorni odbor.
Članak 28.
Skupština je najviše tijelo podružnice i čine ju svi članovi.
Skupština donosi program rada, bira predsjednika podružnice, članove izvršnog odbora te nadzornog odbora, razmatra i usvaja izvještaj o financijskom poslovanju podružnice, bira predstavnike za Konvenciju Stranke i druge poslove utvrđene općim aktima.
Sjednice Skupštine podružnice održavaju se po potrebi, a najmanje jednom godišnje. Rad Skupštine se odvija po poslovniku koji se donosi na prvoj sjednici novog saziva. Sjednice saziva predsjednik podružnice i njima predsjedava. Na zahtjev 1/5 članova predsjednik saziva izvanrednu sjednicu.
Članak 39.
Predsjednik podružnice predstavlja podružnicu, organizira i koordinira rad podružnice.
Za obavljanje pojedinih poslova predsjednik može zadužiti bilo kojeg člana podružnice.
Članak 30.
Izvršni odbor je izvršno tijelo koje neposredno organizira i vodi rad podružnice. Izvršni odbor se sastoji najmanje jednom mjesečno.
Rad izvršnog odbora definira se Pravilnikom.
Izvršni odbor čine predsjednik, potpredsjednik, tajnik i blagajnik podružnice te predstavnici podružnica neposredno niže razine.
Članak 31.
Nadzorni odbor podružnice ima predsjednika i dva člana, koje bira skupština podružnice. Članstvo u nadzornom odboru isključuje obnašanje ostalih dužnosti i članstvo u izvršnom odboru.
Nadzorni odbor ocjenjuje jesu li odluke i rad dužnosnika i tijela podružnice u skladu sa programom Stranke, te jesu li sredstva utrošena pravilno i u skladu sa zakonom.
Svi dužnosnici i tijela podružnice dužna su na zahtjev nadzornog odbora dati na uvid sve dokumente iz područja svojeg djelovanja.
Nadzorni odbor neposredno je odgovoran skupštini, kojoj predsjednik nadzornog odbora podnosi izvješće o radu.
Članak 32.
Sastav, odnosi i djelokrug rada ustrojstvenih oblika pobliže se uređuju Pravilnikom koje donosi Predsjedništvo.
ŽUPANIJSKE ORGANIZACIJE
Članak 33.
Županijska organizacija se ustrojava na području županija, sukladno teritorijalnoj podjeli Republike Hrvatske. Županijsku organizaciju čine podružnice i ogranci.
Županijska organizacija promiče i djeluje u skladu sa politikom Stranke, usklađuje djelovanje podružnica na svom području, izražava posebne interese županije u kojoj djeluje preko svojih predstavnika.
Tijela županijske organizacije jesu: županijsko vijeće, predsjednik županijske organizacije, županijski izvršni odbor te županijski nadzorni odbor.
Odluku o osnivanju Županijske organizacije donosi Predsjedništvo Stranke.
Članak 34.
Županijsko vijeće sastoji se od: predsjednika, koji je ujedno i predsjednik županijske organizacije, jednog ili više potpredsjednika, tajnika, blagajnika, predsjednika podružnica županije, po jednog predstavnika podružnice na svakih 20 članova podružnice.
Županijsko vijeće ima dužnosti:
- prema programu Stranke odlučuje o ciljevima koje županijska organizacija mora provoditi,
- organizira i vodi rad podružnica te svojim djelovanjem potiče širenje Stranke,
- provodi predizborne aktivnosti,
- provodi promociju Stranke,
- donosi poslovnik o radu županijskog vijeća,
- obavlja druge dužnosti.
REGIONALNI SAVEZI
Članak 35.
Regionalni savezi Stranke sastoji se od pet regija:
- Središnja Hrvatska, koja obuhvaća grad Zagreb, Zagrebačku županiju, Sisačko-moslavačku, Bjelovarsko-bilogorsku;
- Sjeverozapadna Hrvatska: Krapinsko-zagorska županija, Varaždinska županija, Međimurska županija, Koprivničko-križevačku županija;
- Slavonija, koja obuhvaća: Osječko-baranjsku županiju, Vukovarsko-srijemsku županiju, Požeško-slavonsku županiju, Virovitičko-podravsku županiju, Brodsko-posavsku županiju;
- Zapadna Hrvatska: koja obuhvaća Istarsku županiju, Ličko-senjsku županiju, Primorsko goransku županiju, Karlovačku županiju;
- Dalmacija: Zadarska županija, Šibensko-kninska županija, Splitsko-dalmatinska županija te Dubrovačko-neretvanska.
Regionalni savez je tijelo koje usklađuje i koordinira radom nižih tijela, a sve prema temeljnom programu.
Odluku o osnivanju Regionalnog saveza donosi Predsjedništvo Stranke.
Članak 36.
Tijela regionalnog saveza jesu:
- Skupština,
- predsjednik,
- predsjedništvo.
Skupština je sačinjena od predsjednika županijskih organizacija, predsjednika podružnica i ogranaka te njihovih izabrani članova, a prema kriterijima broja članova stranke koje utvrđuje Predsjedništvo stranke.
Skupština bira i razrješava predsjednika, koji predstavlja stranku u skladu sa pravilima Stranke. Saziva se po potrebi, a najmanje jednom u tri mjeseca.
Predstavništvo regionalnog saveza je sačinjeno od predsjednika županijskih organizacija te predsjednika regionalnog saveza.
Poslovnik o radu tijela regionalnog saveza definira rad Skupštine, predsjednika i predsjedništva.
SREDSTVA ZA RAD
Članak 37.
Radi ostvarivanja svojih političkih ciljeva Stranka može stjecati prihode od članarina, dobrovoljnih prihoda, izdavačke djelatnosti, prodaje propagandnog materijala, organizacije stranačkih manifestacija, državnog proračuna, proračuna jedinica lokalne samouprave te drugih izvara propisanih Zakonom.
PRESTANAK DJELOVANJA
Članak 38.
Stranka prestaje sa radom kada nastupe predviđeni razlozi propisani Zakonom o političkim Strankama ili Skupština Stranke donese odluku o likvidaciji Stranke.
Članak 39.
Stranka prestaje sa djelovanjem ako:
- je nadležno tijelo donijelo odluku o prestanku,
- ako se utvrdi da je prestala djelovati, ako je proteklo dvostruko više vremena od vremena utvrđenog statutom za održavanje skupa najvišeg upravnog tijela, a sjednica nije održana,
- ako je njeno djelovanje zabranjeno odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske.
Članak 40.
Prestankom djelovanja Stranke imovina se dodjeljuje Crvenom križu RH.
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 41.
Inicijativu i prijedloge za izmjenu, dopunu ili prijedlog novog Statuta mogu dati Predsjednik, Predsjedništvo i Glavni odbor.
Amandmane na prijedlog Statuta mogu dati sva upravna tijela na svim organizacijskim razinama, te svaki član Konvencije u skladu sa uputama koje daje Predsjedništvo.
Prijedlozi izmjena i dopuna Statuta ili prijedloga novog Statuta moraju biti dostavljeni svim predsjednicima ogranka i odbora na svim razinama najmanje jedan mjesec prije održavanja Konvencije. Predsjedništvo Stranke objedinjuje sve prijedloge izmjena i dopuna Statuta te nakon rasprave i formiranja pročišćenog teksta, isti dostavlja na završno očitovanje svim organizacijama da daju suglasnost radi njegovog usvajanja.
Članak 42.
Ovaj Statut stupa na snagu danom usvajanja na Osnivačkoj skupštini Stranke
Nakon upisa u registar političkih stranaka Statut će biti objavljen u Narodnim novinama.
Članak 43.
Izmjene i dopune Statuta stupaju na snagu usvajanjem na 2. Konvenciji Stranke održanoj 19.03.2005. god.
Nakon upisa u Registar političkih stranaka izmjene i dopune Statuta biti će objavljene u Narodnim novinama.
U Zagrebu, 19. ožujka 2005. godine
